Jedan od glavnih ciljeva Crnogorske Zajednice u R. Makedoniji je formiranje klubova i drugih udruženja u gradovima i mjestima gde žive građani porijeklom iz C. Gore.
Ova aktivnost teče uporedo sa konsolidacijom organizacije same Zajednice, tako da naši ljudi koji vode porijeklo iz C. Gore, a koji žive u Ohridu i Kumanovu, već su osnovali svoje odbore i sada aktivno učestvuju u radu naše Zajednice. Naravno da će na ovom istom portalu biti objavljivani podaci sa adresama postojećih odbora, njihovih telefona i e-mailovima, kao i onih koji će biti osnovani u budućnosti.
U svakom slučaju već postoje uslovi za realizaciju naših zelja da našu zajednicu omasovimo što više, prvenstveno uz pomoć nove tehnologije koja omogućava nesmetanu komunikaciju, kako izmedu pojedinih članova zajednice, tako i između samih klubova.
Najveća koncentracija građana crnogorskog porijekla je u Skoplju, zatim u Ohridu (posledica nekoliko talasa doseljavanja od početka 20 vijeka; vidi naučni rad Crnogorci u Ohridu), kao i drugim sredinama, što nam daje mogućnosti da se osnivaju novi odbori u Velesu, Delčevu, Đevđeliji, Bitolju, Gostivaru, Kavadarcima, Kruševu i drugim gradovima.
Međutim, proces prikupljanja podataka o broju građana crnogorskog porijekla koji žive u RM je obiman i traži veoma mnogo vremena, zbog čega će se ovi podaci vjerovatno dopunjavati godinama. Naime, prema zvaničnim podacima broj Crnogoraca u Republici Makedoniji je nešto iznad dvije hiljade (prema popisu 2002 godine u RM živi 2003 etničkih Crnogoraca). Ali glavna karakteristika crnogorskog bića u R. Makedoniji su mješoviti brakovi, sa najčešćom vezom Crnogorac – Makedonka, zatim, iako u manjem broju, Makedonac – Crnogorka, s’tim što treba napomenuti da u Makedoniji niko ne smatra ove brakove kao “mješovite“, niti ih tako imenuje. U stvari, Makedoncima ova kovanica zvuči više smiješno nego ozbiljno.
Iz tih razloga u Makedoniji postoje hiljade ljudi koji imaju porijeklo iz C. Gore, a ne vode se kao Crnogorci. Na primer, majka Crnogorka, ili razne druge linije porijekla, kao i druge etničke pripadnosti. Isto tako ima osoba koji od crnogorstva nose samo prezime, a generacijama žive u R. Makedoniji i maternji jezik im je makedonski. Zatim postoje slučajevi da rođena Makedonka, supruga Crnogorca, i sama se donekle smatra Crnogorkom, jer “ne može da muž i djeca budu Crnogorci, a ona da se odvaja od njih“. Puno ovakvih primjera potvrđuje da čak i letimičnim pregledom postojeće, svakako ne definitivne evidencije naše Zajednice, se vidi da pored svih prezimena koji vode porijeklo iz C. Gore među aktivnim članovima ima priličan broj članova koje se prezivaju Lazovski, Kapsarova, Kuzmanoski, Tanaskoski, Petrovski itd.
Niko u stvari ne zna koliko ovdašnjih građana nosi crnogorske gene, iako prema nekim procjenama broj se kreće između 30 i 40 hiljada. Zbog toga se očekuje da će se članstvo proširivati postupno u zavisnosti od osjećaja pripadnosti i stepena interesa pojedinih građana, a Crnogorska zajednica će imati značajnu ulogu katalizatora tog procesa.
UDRUŽENJE CRNOGORSKO–MAKEDONSKOG PRIJATELJSTVA
Marta 2006 godine u Skoplju je osnovano Udruženje crnogorsko–makedonskog prijateljstva. Predsjednik je Vlado Kambovski, univerzitetski profesor i akademik (predsjednik Makedonske akademije nauka i umjetnosti – MANU).
Isto tako u Crnoj Gori postoji Udruženje makedonsko-crnogorskog prijateljstva, čiji je predsjednik Slaviša Ščekić, parlamentarac i kulturni radnik, i Nacionalno društvo Makedonaca u Crnog Gori, koje je osnovano 2006 godine.
Ova udruženja su jedna od karika koje vežu ova dva naroda. Ona su najviši izraz i plod prijateljstva, i to mnogo više, nego što imaju neko konkretno polje rada. Ipak imaju svoje ne baš malo mjesto u cijelom kampusu institucija, u koji spadaju državne diplomatske misije (ambasade i konzulati, odnedavno sa specijalizovanom privrednom kancelarijom), zajednice u Skoplju i Podgorici, privredne i turističke veze i druge relacije u mnogim oblastima života.
Udruženja prijateljstva su prirodno upućena na razvijanje kulturne saradnje dva naroda, pa odatle potiču brojne inicijative za organizaciju raznih kulturnih skupova, kao i drugih manifestacija iz svih oblasti života i rada ova dva naroda.
Apelujemo i molimo da interaktivnim učešćem svih članova naše zajednice doprinesemo da se uspostave nove veze među svim onim građanina u R. Makedonije koji vode porijeklo iz C. Gore , a koji nijesu do sada imali mogućnost da izraze svoja osjećanja pripadnosti državi iz koje vode svoje porijeklo, sa čime bi im pomogli i omogućili da postanu članovi naše Zajednice na obostrano zadovoljstvo.
