U REPUBLICI MAKEDONIJI
Vlada Crne Gore

Vlada R. Makedonije

MVPEI

Dijaspora

Moja Crna Gora

U Zajednici Crnogoraca u Makedoniji održan je sastanak i vodjen je razgovor o Zakonu o državljanstvu

NE MOŽEMO BITI STRANCI U ROĐENOJ ZEMLJI

Članovi Zajednice smatraju da je zakon previše restriktivan i da građani u dijaspori treba da imaju povoljnije uslove za dobijanje crnogorskog drzavljanstva.

Savjetnik Dejan Vujisic, ambasador Predrag Mitrović, pomoćnik ministra   unutrasnjih poslova Abid Crnovršanin, Selma Mehović State Officijal Montenegro i predsjednik Zajednice Boris Popivoda na sastanku

susret 15 april foto 2

Svi članovi Zajednice Crnogoraca insistiraju na održavanju čvršćih veza sa svojom maticom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zakon o državljanstvu je previše restriktivan i ne odgovara stavovima i željama Crnogoraca koji su građani Republike Makedonije. Nedopustivo je da ljudi crnogorske nacionalnosti, od kojih su mnogi rođeni u Crnoj Gori, ne mogu dobiti državljanstvo i da praktično budu stranci u svojoj matičnoj zemlji.

Ovo je samo jedna od emotivnih reakcija sa sastanka ambasadorskog kora Crne Gore u Makedoniji sa članovima Zajednice Crnogoraca u Makedoniji, koji se održao 15 aprila u prostorijama zajednice u Skoplju.

Na sastanku su prisustvovali ambasador Predrag Mitrović, prvi sekretar Ambasade Danilo Brajović, član ambasade Selma Mehović, savjetnik u Kabinetu predsednika Makedonije Dejan Vujisić, zatim Abid Crnovršanin, pomoćnik ministra za unutrašnje poslove, koji je podrobno informisao prisutne o Zakonu o državljanstvu, aktuelnoj situaciji, međunarodnim standardima i drugim temama, dok su sa strane Zajednice prisustvovali predsednik Zajednice Crnogoraca Boris Popivoda, zamjenik Milorad Milanović clanovi organa upravljanja i više od dvadeset članova zajednice.

Zaključak glasi da članovi Zajednice Crnogoraca u Republici Makedoniji mogu oformiti svoje stavove i mišljenja o Zakonu o državljanstvu i kao takvo preko ambasade C.Gore u R.M  predočiti Vladi i nadležnim institucijama u Crnoj Gori.

Sudeći po njihovim izjavama, ti stavovi nisu nimalo afirmativni – ukratko, ljudi crnogorskih korijena u Makedoniji ne odobravaju restriktivnost Zakona o državljanstv, traze da odredbe istog budu fleksibilnije kako bi mogli da se steknu sa zeljenim drzavljanstvom.

Diskusija je na momente bila ne samo emotivna, nego je dobila čak i potresne tonove. Tako, Vladimir Rakočević, bivši sudija, advokat i uopšte jedna od legendarnih ličnosti makedonskog pravosuđa, rekao je da ne može prihvatiti da on, rođeni Crnogorac, ne može biti državljanin svoje vlastite zemlje. Mi čuvamo obraz Crne Gore ovdje i ne pamti se da je ijedan Crnogorac sjeo na optuženičkoj klupi u Makedoniji. Crnogorci su prihvaćeni kao svoji, nema nikakvih problema ni u kom vidu, ali ne mogu zamisliti da ja budem stranac u Crnoj Gori.

Svi članovi Zajednice u Makedoniji su iskazali skoro identične stavove da se trebaju njegovati čvršće veze sa maticom zemljom. Imamo silnu želju da očuvamo i negujemo svoj identitet i zato nas pogađa postojeće stanje, upravo boli nas u duši, čulo se kroz diskusije prisutnih.

U stvari, povod susreta je održana Konferencija Internacionalne organizacije za migracije, stanje u Crnoj Gori, broj raseljenih lica koji borave u Crnoj Gori, status stranaca, zakoni o državljanstvu i o strancima, o čemu je govorio Crnovršanin, ali fokus interesovanja članova Zajednice Crnogoraca je upravo mogućnost dobivanja crnogorskog državljanstva.

Očigledno je da za ove ljude pripadnost sopstvenoj naciji znači više, neuporedivo više i šire od samog pasoša. Pripadnost i veze se doživljavaju kao pitanja časti, geneze kulture, jezika, predaka i potomaka. Tako  su svi diskutanti ocijenili postojece propise kao apsurdne i smatraju da građani u dijasopori trebaju lakše dobivati državljanstvo.