U REPUBLICI MAKEDONIJI
Vlada Crne Gore

Vlada R. Makedonije

MVPEI

Dijaspora

Moja Crna Gora

Admin

POSLJEDNJI POZDRAV

Preminuo je istaknuti član Crnogorske zajednice u Republici Makedoniji, poštovani Stevan Leković, najstariji Crnogorac u Makedoniji i ličnost koja je izuzetno pozitivno i uvjerljivo uticala na očuvanje crnogorskog duha u Makedoniji i razvoju prijateljstva između dva naroda.

Tužnim povodom podsjetimo da u jednoj od knjiga  Lekovića pretežu dva motiva; ljubav koja ne prestaje i spokojstvo sa kojim Stevan čeka svoj odlazak. Nekoliko puta je spomenuo riječ Butel, groblje na kojem je sahranjen, ali i to sa neuobičajenim mirom i vedrinom. Otići će Stevan svojoj ljubavi mirno, ne tražeći računa i odgovornosti od nikoga, ni od ljudi ni od života. Kao što je zapisao u pjesmi Na grobu:

 

Komšije ti ove nove

S tobom ništa ne govore,

Pa sačekaj cvete moj

Dok ti dođe Šole tvoj.

 

SLAVA UVAŽENOM STEVANU LEKOVIĆU!

Crnogorska zajednica u Republici Makedoniji

 

Rijetki su ljudi koje se mogu bez dvojbe nazvati časnom starinom. Jedan od njih je rođeni Cetinjanin, potpukovnik u penziji i nosilac brojnih odlikovanja…

foto lekovic 1

Stefan Lekovic danas: sjećam se svega kao da je bilo juče

foto lekovic 2

Is sređnih dana, sa voljenom

foto lekovic 3

Životna načela, želje i skrivena tuga su sažeti u njegovoj pjesmarici

 

Ima nešto privlačno i osobito u pričanju veoma starih ljudi. Kao što kaže Markes, svi pisci treba da  pišu nako kako što govore starci – mirno i staloženo, iako se možda u tom trenutku oko njih ruše planine i svijet se raspada.

Upravo takav dojam se dobija u razgovoru sa Stevanom Lekovićem, najstarijim Crnogorem u Makedoniji. To mu inače dođe kao neki vid duple titule, pa smo sa takvom idejom  pokucali na stana, na sedmom spratu jednog od konfekcijskih solitera u centru Skoplja.

Uobičajeno upoznavanje sa visokim, vitkim starcem, šablonski kurtoaznih riječi, nevezan razgovor u traženju načina da se “probije led“. Već poslije pet minuta shvatate da sjedite sa retko blagorodnim čovjekom, koji svoj životni put pripovjeda sa čudnom lakoćom, praćenom jedva primjetnim osmehom. Odlike čovjeka koji je  preživio mnogo, ali muke nijesu ostavile traga u urođenoj vedrini duha i prizme jednostavnnosti preko koje gleda i razume svijet oko sebe. Nadzire se i neka jedva primetljiva niška tihe tuge, koju ne želi da dijeli sa ostalima, pa možda upravo zbog toga primećujete da vas je ovaj časni đed već osvojio.

Leković o svemu priča mirno i bez napora, kao da se sjeća nekog skorašnjeg prijatnog letovanja u omiljenom odmoralištu na moru. Otac je bio visoki oficir crnogorske vojske, koji je sa kraljem Nikolom otišao u Italiju. Tamo se upoznao sa Anom, Hrvaticom iz Rijeke, grad kojeg je ona uvijek imenovala kao Fjume, jer je Rijeka tada pripadali Italiji. Vratili su se nekoliko godina nakon rata i izrodili djecu, među kojim i Stevana 1924 godine.

U sjećanjima na period za koji se danas kaže “tinejdžersko doba“ u rodnom Cetinju preovlađuje smješak i zadnja misao “mladost – ludost“. Izbacili su me druge godine u gimnaziji, smeška se Leković. Bježao sam sa časova, nijesam učio, a svemu tome razlog je bio fudbal. Tada je fudbal bio preokupacija broj jedan, samo u Cetinju su bila četiri kluba: Lovćen, sa radničkom orientacijom, Njegoš, sa činovničkom, Crnogorac je bio đački, i Sloboda… sad ne znam s kakvom. Više sam se motao po klubovima nego u školi.

Ajde nakon toga na zanat. Prvo frizerski, od kojeg sam odmah odustao, jer nijesam mogao podnijeti nehigijenu, pa na stolarski, ali ni taj nijesam završio. Uzeo me kum da radim na njegovom imanju i tamo sam bio momak za sve seoske poslove.

Kad je došao rat imao sam 17 godina. Dvije godine su bile opasne, ispunenje ilegalnim akcijama SKOJ-a. Godine 1943 otišao sam u partizane, najprije u Lovćenski odred, zatim u Desetoj crnogorskoj brigadi, koja je ratovala u Crnoj Gori i Bosni. Nakon rata sam završio vojnu školu u Bjelovaru, a od 1949 godine radim na vojnim akademijama, dvije godine u Kragujevcu i osam u Sarajevu.

Makedonski period je počeo 1960 godine, kad je prekomandovan u Bitolju, kao načalnik operativnog odsjeka JNA. U stvari radni vijek ove časne starine se ne razlikuje  mnogo od karijera tadašnjih armijskih oficira. A vidi se da je pripadao onom soju krupnih, brkatih starješina naočite pojave, koji su strogi, glasni i – omiljeni među vojnicima. Uhvati te tako da spavaš na straži, pa viče li viče, grdi te da u zemlju propadneš, a na kraju će: Sad pamjet u glavu, i pazi da te ne vidi ko od starješina (kao da on nije jedan od njih), jer ćeš dva dana da tovaraš ćumur i da spavaš na tvrdom.

Na početku sedamdesetih i njega je zahvatio vihor jedne od kadrovskih čistki, tako da je prijedvremeno penzionisan. I to je bio jedini put da se njegov glas malo izmjeni i da se osjeti revolt i otpor na nepravdu. Penzionisan sam sa činom potpukovnika sa 45 godina, u dobi kada sam najviše mogao da dam društvu!

Tako je uokvirio brojna odlikovanja i nastavio je mirnim porodičnim životom, sa suprugom Vidosavom, s kojom se vjenčao 1949 godine, i dvema ćerkama, Snežana i Mirjana, rođene 50 i 53 godine. Snežana je postala novinar, oformila je porodicu u Bitolju, Mirjana pravnik i živi sa svojima u Skoplju. Dočekao je Stevan unuke i praunuke, veseli se kad ga obiđuju, ali se žali da ne može svima zapamtiti rođendane. Pa kako možeš, dedo, da zaboraviš koga mi e rodendenot? Ne mogu pa da me ubiješ!

“Svi su Makedonci!“, kaže šeretski se smjejući. Sjetio se valjda omiljene praunuke Stefanije, buduće balerine, ali skreće nam misli na oficijelnu statistiku. Tako je to, čitava četa Makedonaca, a đed Crnogorac, i to od onih pravih, skrojenih prema uobičajenoj tipologiji nacija. Prema popisu 2002 godine u Makedoniji živi 2.686 Crnogoraca, dok upućeniji tvrde da verovatno ima među 30 do 40 hiljada Makedonaca crnogorskog porijekla po različitim linijama, kao što je u slučaju potomstva Stevana Lekovića.

U ovoj knjižici sam opisao moje poglede i moj život, pruža zbirku stihova “Životne iluzije i sjećanja“ (štampana u Skoplju, 2008 godine). Čak i površan pregled na pjesmaricu, punu emotivne lirike u prozi, sugeriše tugu o kojoj ne govori, ali koja se naslućuje. Od 40 poglavja 28 je posvetio svojoj ženi Vidosavi, koja ga je napustila prije trinaest godina. Na grobu, Život u samoći, Njoj, njoj i samo njoj, Voljenoj ženi za utjehu, Ljubav pobjeđuje, su neki naslovi tekstova kojim se obraća svojoj saputnici.

Odlomci pjesama govore sami za sebe:

“…sad živim u

samoći i čekam sudnji – poslednji –

kad će doći da popunim mjesto

svoje voljene mi Sole moje.“

 

U pjesmi „“Sjecanje“ stoji:

Jedna mlada Cetinjanka!

Bujna mladost, znak života, razdraganost i ljepota bjehu simbil mog života!

To mi bješe simbol sreće koji više nikad doći neće!

 

U knjizi starine Lekovića pretežu dva motiva; ljubav koja ne prestaje i spokojstvo sa kojim Stevan čeka svoj odlazak. Nekoliko puta je spomenuo riječ Butel, ali i to sa neuobičajenom mirom i vedrinom. Otići će Stevan svojoj ljubavi mirno, ne tražeći računa i odgovornosti od nikoga, ni od ljudi ni od života. Kao što je zapisao u pjesmi Na grobu:

Komšije ti ove nove

S tobom ništa ne govore,

Pa sačekaj cvete moj

Dok ti dođe Šole tvoj.

U Zajednici Crnogoraca u Makedoniji održan je sastanak i vodjen je razgovor o Zakonu o državljanstvu

NE MOŽEMO BITI STRANCI U ROĐENOJ ZEMLJI

Članovi Zajednice smatraju da je zakon previše restriktivan i da građani u dijaspori treba da imaju povoljnije uslove za dobijanje crnogorskog drzavljanstva.

Savjetnik Dejan Vujisic, ambasador Predrag Mitrović, pomoćnik ministra   unutrasnjih poslova Abid Crnovršanin, Selma Mehović State Officijal Montenegro i predsjednik Zajednice Boris Popivoda na sastanku

susret 15 april foto 2

Svi članovi Zajednice Crnogoraca insistiraju na održavanju čvršćih veza sa svojom maticom

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zakon o državljanstvu je previše restriktivan i ne odgovara stavovima i željama Crnogoraca koji su građani Republike Makedonije. Nedopustivo je da ljudi crnogorske nacionalnosti, od kojih su mnogi rođeni u Crnoj Gori, ne mogu dobiti državljanstvo i da praktično budu stranci u svojoj matičnoj zemlji.

Ovo je samo jedna od emotivnih reakcija sa sastanka ambasadorskog kora Crne Gore u Makedoniji sa članovima Zajednice Crnogoraca u Makedoniji, koji se održao 15 aprila u prostorijama zajednice u Skoplju.

Na sastanku su prisustvovali ambasador Predrag Mitrović, prvi sekretar Ambasade Danilo Brajović, član ambasade Selma Mehović, savjetnik u Kabinetu predsednika Makedonije Dejan Vujisić, zatim Abid Crnovršanin, pomoćnik ministra za unutrašnje poslove, koji je podrobno informisao prisutne o Zakonu o državljanstvu, aktuelnoj situaciji, međunarodnim standardima i drugim temama, dok su sa strane Zajednice prisustvovali predsednik Zajednice Crnogoraca Boris Popivoda, zamjenik Milorad Milanović clanovi organa upravljanja i više od dvadeset članova zajednice.

Zaključak glasi da članovi Zajednice Crnogoraca u Republici Makedoniji mogu oformiti svoje stavove i mišljenja o Zakonu o državljanstvu i kao takvo preko ambasade C.Gore u R.M  predočiti Vladi i nadležnim institucijama u Crnoj Gori.

Sudeći po njihovim izjavama, ti stavovi nisu nimalo afirmativni – ukratko, ljudi crnogorskih korijena u Makedoniji ne odobravaju restriktivnost Zakona o državljanstv, traze da odredbe istog budu fleksibilnije kako bi mogli da se steknu sa zeljenim drzavljanstvom.

Diskusija je na momente bila ne samo emotivna, nego je dobila čak i potresne tonove. Tako, Vladimir Rakočević, bivši sudija, advokat i uopšte jedna od legendarnih ličnosti makedonskog pravosuđa, rekao je da ne može prihvatiti da on, rođeni Crnogorac, ne može biti državljanin svoje vlastite zemlje. Mi čuvamo obraz Crne Gore ovdje i ne pamti se da je ijedan Crnogorac sjeo na optuženičkoj klupi u Makedoniji. Crnogorci su prihvaćeni kao svoji, nema nikakvih problema ni u kom vidu, ali ne mogu zamisliti da ja budem stranac u Crnoj Gori.

Svi članovi Zajednice u Makedoniji su iskazali skoro identične stavove da se trebaju njegovati čvršće veze sa maticom zemljom. Imamo silnu želju da očuvamo i negujemo svoj identitet i zato nas pogađa postojeće stanje, upravo boli nas u duši, čulo se kroz diskusije prisutnih.

U stvari, povod susreta je održana Konferencija Internacionalne organizacije za migracije, stanje u Crnoj Gori, broj raseljenih lica koji borave u Crnoj Gori, status stranaca, zakoni o državljanstvu i o strancima, o čemu je govorio Crnovršanin, ali fokus interesovanja članova Zajednice Crnogoraca je upravo mogućnost dobivanja crnogorskog državljanstva.

Očigledno je da za ove ljude pripadnost sopstvenoj naciji znači više, neuporedivo više i šire od samog pasoša. Pripadnost i veze se doživljavaju kao pitanja časti, geneze kulture, jezika, predaka i potomaka. Tako  su svi diskutanti ocijenili postojece propise kao apsurdne i smatraju da građani u dijasopori trebaju lakše dobivati državljanstvo.

 

 

 

 

druga vest Skipstina foto 1

Dana 29. marta 2015. godine, u hotelu Aleksandar Palace u Skoplju, održana je 5. Godišnja izborna skupština Zajednice Crnogoraca u Republici Makedoniji.  Skupštini su prisustvovali mr Predrag Mitrović, direktor Uprave za dijasporu, prof. dr Miodrag Vuković, predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore, Predrag Mitrović, ambasador Crne Gore u Republici Makedoniji, brojni članovi pomenute zajednice i ugledni građani iz R. Makedonije.

Na samom početku, pročitan je telegram Đorđa Ivanova predsjednika Republike Makedonije, koji je ovom prilikom čestitao Zajednici na dosadašnjem radu i poželio puno uspjeha u predstojećem periodu, što je u interesu kako Crne Gore, tako i Republike Makedonije.

 

Direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović je, na početku svog obraćanja Skupštini, kazao da je Zajednica Crnogoraca u R. Makedoniji tipičan primjer kako se male zajednice, uz jasnu viziju i dobru organizaciju, mogu uspješno zalagati i raditi na ostvarivanju svojih prava, i na taj način promovisati svoju zemlju, njenu kulturu i tradiciju i raditi na zbližavanju svoje domovine i svoje otadžbine. Mitrović je prisutne ukratko informisao o postignutim rezultatima Uprave za dijasporu od usvajanja Strategije sa dijasporom 2010. godine, a naročito onima na planu očuvanja jezika i jačanja kulturne i naučne saradnje. Dalje, upoznao ih je sa izradom Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima čiji je predlog 20. novembra 2014. godine utvrdila Vlada Crne Gore, a čijim će se usvajanjem otvoriti novi prostori za unapređenje saradnje i odnosa sa iseljenicima na svim poljima. Istakao je i da je Uprava trenutno angažovana na izradi Strategije saradnje Crne Gore sa iseljenicima  za naredni četvorogodišnji period, te da je za ovu namjenu formirana interresorna radna grupa.

druga vest Skupstina foto 2

„Zajednica Crnogoraca u Republici Makedoniji otišla je korak dalje i svojim vrijednim radom i programima koje je realizovala i realizuje postala nezaobilazan činilac u afirmaciji  osobenosti i vrijednosti naših naroda i Crne Gore u Makedoniji, kao i zajedničke kulturno-istorijske baštine svoje otadžbine Crne Gore i nove domovine Republike Makedonije, gradeći na taj način mostove prijateljstva i saradnje izmedju dvije države“, kazao je Mitrović, i uz novo rukovodstvo poželio ZCGM mnogo uspjeha u budućem radu.

Prisutnima su se obratili i uzeli učešća na Skupštini  prof. dr Miodrag Vuković ispred Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i Predrag Mitrović, ambasador Crne Gore u R. Makedoniji.

Za novog predsjednika Zajednice Skupština je izabrala Borisa Popivodu i zahvalila se dosadašnjem predsjedniku Miroljubu Orlandiću na uspješnom i posvećenom radu. Na Skupštini je usvojen program aktivnosti Zajednice, izabrani potpredsjednici Zajednice Crnogoraca, članovi Nadzornog i Izvršnog Odbora, kao i počasni članovi Zajednice.

U okviru manifestacije “Makedonija o Njegošu” dana 15. novembra 2013. godine u svečanoj sali Filološkog fakulteta “Blaže Koneski”

u Skoplju održana je promocija knjige “Crnogorska književnost u makedonskome ogledalu” autora Nauma Radičeskog, redovnog profesora Filološkog fakulteta u Skoplju na katedri za makedonsku književnost i južnoslovesku književnost u izdanju Instituta zacrnogorski jezik i književnost.

Promoteri ove knjige bili su Violeta Piruze Tasevska sa katedre za makedonsku i južnoslovensku književnost i Aleksandar Radoman u svojstvu urednika i izdavača oveknjige.

Pored promotera svoje obraćanje imala je i Marina Markoska-Đurović koja je tekstove Radičeskog prevelasa makedonskog na crnogorski jezik.

Na samom kraju skupa prisutnima se obratio autor čije studije i ogledeo crnogorskim književnicima i makedonsko crnogorske književne relacije je istraživao više od tri decenije i time ostavio značajni trag u oblasti analize i studija o crnogorskoj književnosti.

ZCGM upućuje javnuzahvalnost Institutu za crnogorski jezik i književnost kao i svojoj članici, na koju smo posebno ponosni zbogizuzetnog angažovanja oko prevođenja ove knjige i niza drugih.

 

Članovi Zajednice Crnogoraca u Republici Makedoniji mogu oformiti svoja mišljenja o Zakonu o državljanstvu i predočiti Vladi i nadležnim institucijama u Crnoj Gori.

Ovo je zaključak susreta ambasadorskog kora Crne Gore u Makedoniji sa članovima Zajednice Crnogoraca, koji se održao 15 aprila u prostorijama Zajednice u Skopju.

Na sastanku su prisustvovali ambasador Dušan Mrdovic, konzul u Bitolju  Dejan Vujisić prvi sekretar Ambasade Selma Mahović, dok je o zakonu govorio Habid Crnovršanin, pomoćnik ministra za unutrašnje poslove. Sa strane zajednice prisustvovali su predsednik …. Popivoda i više od dvadeset članova Zajednice.

Crnovršanin je informisao da je Zakon o državljanstvu donet 2007 godine, zatim izmenjen i dopunjen 2008, s tim da je postoje mišljenja da propis treba dalje dopunjavati i mjenjati.

Povod susreta je održana Konferencija Internacionalne organizacije za migracije i Zakon o strancima, koji je dosta važan za Crnu Goru, s obzirom na značajan broj stranaca na radu u Crnoj Gori, broj raseljenih lica koji borave u Crnoj Gori, kao i boravak stranaca uopšte, informisao je Crnovršanin. Postoje tri varijante

Za članove Zajednice, građane Republike Makedonije crnogorskog porijekla, najvažniji je Zakon o državljanstvu, kojeg cijene kao previše restriktivan. Nije preterano reći da je bilo mnogo emocija na sastanku

Tako Vladimir Rakočević,  bivši sudija, advokat i uopšte jedan od najpoznatijih ličnosti makedonskog pravosuđa, rekao da ne može prihvatiti činjenicu da rođeni Crnogorac ne može dobiti državljanstvo i da po propisima mora da bude stranac u zemlji u kojoj je rođen. Mi čuvamo obraz Crne Gore  i ne pamti se da je ijedan Crnogorac seo na optuženičkoj klupi u Makedoniji. Čuvamo naš identitet, jezik, kulturu

I drugi diskutanti su potvrdili stavove da građani Makedonije crnogorskog porijekla trebaju lakše dobivati crnogorsko državljanstvo.

ODRŽANA MANIFESTACIJA “MAKEDONIJA O NJEGOŠU”

U organizaciji Agencije za ostvarivanje prava zajednica i uz finansisku podršku kancelarije OEBS-a u Republici Makedoniji, dana 11. decembra 2013. godine u Dramskom teatru u Skopju održana je manifestacija pod naslovom „MAKEDONIJA NAŠ DOM“. U programu koji je trajao nešto više od 3 i po časa sve zainteresovane Zajednice koje žive u RM imale su priliku da prikažu dio svoje kulture, tradicije i folklora. Cilj ove manifestaciije je bio da se prikaže multikulturna stvarnost Republike Makedonije i da se omogući što većem broju Zajednica da prikažu svoju kulturu, tradiciju ili folklor.

Ovaj program osmislio je i vodio jedan od članova ZCGM, Redžep Balić, dok ga je u vođenju programa pridruživala počasna članica Zajednice, Snežana Konevska – Rusi, doajen makedonskog narodnog teatra iz Skoplja. Crnogorsku Zajednicu predstavile su članica ZCGM Jelena Kosturanova – Marković i počasna članica Snežana Konevska koje su u čast 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša prisutnima prezentovale dio teksta Gorskoga Vijenca.